Uzgoj gljiva zahtijeva specifične uslove kako bi gljiva mogla rasti. Nakon što smo uspješno inkubirali kolonizirani supstrat slijedi plodonošenje, a evo o čemu trebamo voditi računa.
Temperatura
Temperatura varira među gljivama, ali nekakav generalni raspon je između 13 i 24°C Neke vrste poput ružičaste bukovače (pleoretus djamor) vole nešto više temperature do 24°C, dok kraljevska bukovača zahtjeva hladnije i do 13°C. Gljiva može rasti i u nepovoljnijim uvjetima, ali kvaliteta i prinos će biti manji. Nadalje sam rast će biti usporeniji što je temperatura niža, te su moguće diskoloracije.
Vlažnost
Idealna razina vlažnosti za uzgoj gljiva je između 80-95%. Ako se pitate zašto takav raspon, razlog je u stadiju rasta gljive. Gljiva u početku stvaranja primordija zahtjeva veću vlažnost te se prema kraju i pri samom branju u teoriji postotak smanjuje. To je moguče kad postoje odvojene komore za uzgoj, u večini slučajeva gljivari drže neku srednju vrijednost jer istovremeno u gljivarniku rastu sve gljive. Vlažnost se može postići upotrebom ovlaživača zraka i sustava za ovlaživanje.
Svjetlo
Gljive ne zahtijevaju izravnu svjetlost, ali zahtijevaju neizravnu svjetlost. Za razliku od biljaka one ne vrše fotosintezu. Svijetlo im između ostalog služi kao smjer rasta. Ako se gljiva ostavi na suncu nekoliko minuta apsorbira vitamin D, što se u kontroliranom uzgoju postiže ultra-ljubičastim svjetlom. Vrijeme trajanja svjetla u gljivarniku je 12h.
Ventilacija
Pravilna izmjena zraka važna je kako bi se spriječilo nakupljanje štetnih plinova i osigurala odgovarajuća izmjena CO2 i kisika. Za održavanje dobre cirkulacije zraka može se koristiti ekstraktor ili ventilacijski sustav. Ako želite postiči negativan tlak, u gljivarnik se stavlja ekstraktor zraka koji se na timeru pali/gasi i na taj način svakih 10-tak minuta izmjeni zrak u prostoriji. Gljive poput bukovače nevole puno CO2 čije se posljedice mogu vidjeti na samom tijelu gljive, točnije dugoj stapki i malom klobuku. To je jedan od najučestalijih problema kod novih uzgajivača. Na engleskom termin koji to označava je FAE (frequent air exchange). Nadalje, neke vrste imaju manje problema s tim, no svakako gljive u tom smislu su sličnije nama nego biljkama.
Higijena
Održavanje pravilne higijene ključno je pri uzgoju gljiva. Evo nekoliko razloga zašto:
Kontaminacija
Gljive su vrlo osjetljive na kontaminaciju bakterijama, gljivicama i drugim mikroorganizmima. Ako okruženje za uzgoj nije pravilno dezinficirano, ti se kontaminanti mogu brzo proširiti i uzrokovati da se gljive razbole ili da ne rastu.
Kvaliteta
Higijena može utjecati na kvalitetu gljiva. Na primjer, ako je okoliš u kojem raste kontaminiran, gljive mogu imati neugodan okus i miris.
Prinos
Loša higijenska praksa može smanjiti prinos gljiva. Zagađivači mogu uzrokovati prestanak rasta gljiva.
Kako održavati odgovarajuću higijenu?
Za održavanje odgovarajuće higijene pri uzgoju gljiva, važno je poduzeti sljedeće mjere opreza:
Očistite sav alat, opremu i površine koje će doći u dodir s gljivama. Prije rada s gljivama temeljito operite ruke sapunom i vodom. U samom gljivarniku važno je redovito čistiti površine, posebice nakon mijenjanja supstrata i prije stavljanja novih vreća na plodonošenje.
Što sa potrošenim supstratom gljiva?
Iskorišteni supstrat za gljive, preostali je materijal koji ostaje nakon završetka procesa uzgoja gljiva. Ovdje su neke od mogućih upotreba ovog materijala.
Kompostiranje
Potrošeni supstrat od gljiva može se koristiti kao dodatak tlu u kompostiranju. Supstrat je bogat hranjivim tvarima i organskom tvari, što ga čini izvrsnim dodatkom vrtnoj zemlji.
Remedijacija tla
Dokazano je da potrošeni supstrat od gljiva ima sposobnost remedijacije tla onečišćenog teškim metalima i drugim zagađivačima. Supstrat sadrži enzime i mikroorganizme koji mogu razgraditi te kontaminante i učiniti ih bezopasnima.
Proizvodnja drugih gljiva
Iako supstrat više nije pogodan za uzgoj iste vrste gljiva, može se koristiti za uzgoj drugih vrsta gljiva.
Proizvodnja energije
Potrošeni supstrat gljiva može se koristiti kao sirovina za proizvodnju bioplina. Mikroorganizmi razgrađuju supstrat i proizvode metan, koji se može koristiti kao obnovljivi izvor energije.